Glavno obilježje ražanačkom krajoliku daju tri bore (kose – antiklinale). Promatrajući zemljopisnu kartu vidjet ćemo da sve tri bore imaju svoje nastavke u Ravnim kotarima i na otoku Pagu. Međusobno su paralelne i sastavni su dio cjelokupne naše obale koja je sastavljena od ovakvih i sličnih bora.
Sjeverna bora proteže se od uvale Bokulja do Ljubačkih vrata (Paški most, Fortica). Najveća točka na ražanačkom dijelu ove bore je 162 m i nalazi se uz cestu Posedarje – Pag nešto zapadnije od Jovića. S ražanačke strane bora se lagano spušta prema moru gdje mjestimične poprečne udubine čine drage i uvale. S južne, rtinske strane, bora se nešto strmije obrušava prema moru, dok od obronaka uvale Plemići ima vrlo lagani pad i takva ostaje uz rub polja sve do predjela zvanog Prispa između Jovića i Radovina.
Srednja bora se proteže od Radovina do rta Ljubljana. Znatno je strmija od prethodne bore, a oko samog rta Ljubljane obronci joj se gotovo okomito uzdižu iz mora. Bora je na svom najvećem dijelu visoka 164 m (između radovina i Podvršja), dok i na ostalim dijelovima nije mnogo niža (138 m iznad Podvršja, 92 m između Jordana i Stojića, 99 m na predjelu zvanom Dvorine itd.).
Južna bora samo svojim krajnjim dijelom dodiruje ražanački kraj i iznad sela Ljubački Stanovi završava prilično strmo. U ovom predjelu bora ima najveću visinu od 144 m (brdo Standarac istočno od Duševića mlina).
Između ove tri bore nastale su dvije udubine u kojima se nalaze plodna polja. Naslage zemlje u oba polja ne prelaze više od 10 m.
Sjeverna udubina počinje iz uvale Plemići i uz lagani uspon završava s oko 15 m nadmorske visine na već spomenutom predjelu zvanom Prispa između Jovića i Radovina.
Južna udubina počinje iz Ljubačke vale, a završava također s oko 15 m nadmorske visine negdje otprilike u istočnom dijelu Radovina.
Dok sjeverna udubina (polje) sadrži debele naslage pjeskulje i samo u svom krajnjem dijelu ilovače, južna udubina (polje) je gotovo cijela od ilovače. Upravo zbog takvog geološkog sastava u ove dvije udubine (polja) uspijevaju različite poljodjelske kulture.
Govoreći o ražanačkom krajoliku ne može se ne spomenuti otočiće Ražanac veli, Ražanac mali i Donji školj koji su najvećim dijelom sastavljeni od kamena vapnenca.