Prvobitna župna crkva u Ražancu, posvećena Gospi od Ružarija (Krunice), ili kako Ražančani kažu "Luzarija", podignuta je u 16.st. Nakon što su je Turci 1646.g. porušili, obnovio ju je 1670.g. ninski biskup Francesco de Grassi, a nanovo je sazidana 1682.g. novcem crkvenog fonda i tamošnjih žitelja.
Crkva je postavljena od smjera puhanja sjevernjaka (bure) prema smjeru puhanja lebića. Cijela njezina vanjska strana izgrađena je od klesanog kamena, a iznad nadvratka uzdizao se zvonik u romaničkom stilu, kojeg je srušila snažna bura 1914.g.
Unutrašnjost crkve resi pet oltara. Svi su bili izrađeni od drveta i u baroknom stilu. Kad je 1983.g. unutrašnjost crkve zbog dotrajalosti morala biti temeljito obnovljena, svi su oltari, izuzev glavnog, izgubili svoj prvobitan oblik. Samo su kipovi ostali kao što su bili.
Glavni oltar u crkvi je najljepši i najraskošniji. U sredini među svim kipovima, uzdiže se kip Gospe od Ružarija u prirodnoj veličini, raskošno odjeven i ukrašen mnogim zlatnim i srebrnim darovima. U svečanosti na dan Gospe od Ružarija kip se u procesiji nosi mjestom. 
Ostala četiri oltara posvećena su sv. Šimunu pravednome, sv. Antunu Padovanskome, Srcu Isusovu i Gospi od Sedam žalosti.
U crkvi još i danas postoji grobnica ninskog biskupa Ivana Manole, koji je u ovoj župi obavljao službu Božju pomažući župniku. Umro je 26. rujna 1712.g. i tu je pokopan. U Ražancu je 1687.g. umro još jedan ninski biskup – Ivan Bogoforte, koji je prenesen u Zadar i pokopan u tamošnjoj katedrali.
Pri spomenutoj je župnoj crkvi 1753.g. utemeljena bratovština nazvana također imenom Gospe od Ružarija. Imala je 60 članova i dobre prihode od poljodjelskih proizvoda, kojima se održavao oltar.
Zbog starosti i dotrajalosti unutrašnjost crkve morala je biti temeljito obnovljena 1983.g. u vrijeme župnikovanja don Ante Erstića, a arhitektonski plan obnove izradio je dipl. ing. Tomislav Paleka.
Godine 1995., kad su u Ražancu asfaltirane neke sporedne ulice, asfaltiran je i čitav prostor oko crkve.
Više slika crkve i vjerskog života možete pogledati ovdje.